Ahmet Ibukic - Fotke - Antalya

home - ulazna

BIOGRAFIJA

IZLOZBE

LIKOVNE KRITIKE

IZ STAMPE

KATALOG SLIKA

Foto-uspomene

Grad Antalya

KONTAKTI

Antalya - Grad dragih uspomena (1)

Antalya - Ankara - Petra - Wien - Amsterdam - Bugojno/Ajvatovica - Rijeka - Bihac -

Od vremena Kleopatre, grad ANTALYA ostavlja nezaboravan pečat jednog od zemaljskih rajeva na sve one koji su u njega pohodili. Zanosna, očaravajuća, sa brojnim sadržajima i tragovima prohujalih vremena, sa prekrasnim plažama, nebom i divnim ljudima koji imaju neobično veliko gostoprimljivo srce, Antalya i dan-danas poput magneta privlači turiste iz svih krajeva svijeta. U Antalyu valja otići, u noj živjeti makar dan-dva, deset, petnaest ili mjesec dana, a oni koji se smatraju sretnim ljudima, žele u Antalyi ostati zauvijek. Snažan emotivni pečat Antalya i njeni ljudi ostavili su i na Ahmeta Ibukića, koji je imao priliku da se u Antalyi predstavi svojim djelima. Doživio je samo mali dio onog šta Antalya jeste i toliko je njome očaran, da je tražio od webmastera da postavi na ovaj sajt i nekoliko stranica posvećenih ovom rajskom gradu na Levantu. Novinar S.Stanić objavio je divnu i neobičnu priču u kojoj Antalya priča sama o sebi.

Kad bi gradovi mogli pričati, ovakvu priču o sebi bi mogla kazivati ANTALYA

OČARALA SAM I KLEOPATRU

   Ljepša sam od svih ljepotica, kao što sam zanosnija od svih izazovnica. A, kada je Marko Antonije zamolio neprolaznu Kleopatru da izabere najromantičnije odmorište, odakle će svojim zavodničkim pogledom smjerati ka sredozemnom i nebeskom plavetnilu, ona je izabrala moju, pamfilijsku obalu, da tu iznikne i njen rajski vrt, između smaragdnog Levanta i čudesnog Taurusa, tog maloazijskog Olimpa.
   Stvarnu dušu udahuo mi je pergamski vladar Atalos Drugi, u drugom stoljeću prije naše ere, u zlatno doba pergamske države, kada je ona bila smatrana i najprosvećenijom državom svojeg doba. Taj vladar podigao me je pročelju divnog zaliva, okruženog rajskim vrtovima, pitomom obalom i nepreglednim plažama kojima su se divili i sami bogovi, samo da bi oslabio moć do tada svemoćnog lučnog grada Sidea.
   Poslije diobe Rimskog carstva, pripala sam istočnom dijelu imperije. Kasnije, u moje raskošne odaje dolaze Arapi, pa Turci-Seldžuci (Ikonijski sultanat), dok me konačno Murat Prvi nije prisajedinio Otomanskom carstvu.
   Svaka ta epoha darovala me svojom ljepotom, ali svaka je ponešto i odnosila, srećom uvijek manje od svog poklona. Sve je to i doprinijelo da se na mojoj promenadi nalazi i 27 antičkih lokaliteta.
   Svi moji putevi vode ka moru i prostranim plažama od kojih je najpoznatija Lara, duga 12 kilometara.
   Očaravajuće djeluje i moj amfiteatar Aspendos, koji je za 15.000 posjetilaca izvajao slavni Zenon u drugom stoljeću. U blizini te školjke izvađene iz mora daleke

prošlosti su i ostaci vodovoda kojim više ne protiče voda, kao i dvije banje u koje ona više ne pritiče. Tu su i ruševine odeona gdje se više ne takmiče poete, besjednici i muzičari, kao i stara agora, gdje se više ne trguje.
    A, nedaleko od Aspendosa su i predivni vodopadi Manavgata.
    Na istočnom izlazu iz mojih odaja nalaze se mirisna golf igrališta, a nakon što se prođu i moje zapadne kapije bajkovito "Prirodno selo", nedaleko od malog Kamera, koje u dekoru antičkog svijeta i modernih hotelskih zdanja djeluje već i nestvarno. A posebno očaravajuće djeluje brežuljak do kojeg vode dvije "staklene kabine - žičare", između kojih se kaskadno slijeva potočić iz obližnje špilje. Dok se vozi tom romantičnom žičarom, namjernik može da uživa i u impresivnom pogledu ka moru i bazenima, čija se voda leluja u prekrasnim parkovima.
    Ponosna sam i na svoj Hadrijanov slavoluk, iz drugog stoljeća prije naše ere, te Karataj medresu iz 1250. godine, kao i na brojne islamske bogomolje, od kojih su najpoznatije: Velika džamija sa potkresanom munarom (kesik minare) i Jivli džamija sa užljebljenom munarom.
    Romantičnim šetalištem između mojih palmi "provlače" se mjestimično i moji tramvaji, dekorisani antičkim prizorima, što sve stvara poseban ugođaj. Jer, ja sam ne samo metropola turskog Levanta već i njegov dragulj, čijim obalama su bili očarani mnogi, od Aleksandra Makedonskog i Kleopatre, do ovovremenih hodočasnika.
                                           S. Stajić

Foto-uspomene: Aspidos, Olimpikos, Pamukale